Jeste li znali…
…da je slovenski stenograf, publicist i prevoditelj Anton Bezenšek (1854.-1915.) studirao i na zagrebačkom sveučilištu. Od 1876. do 1879. bio je stenograf u Hrvatskom saboru. Sastavio je posebnu stenografiju za Slovence, Hrvate i Srbe te napisao udžbenike za stenografiju za Slovence, Hrvate, Bugare i Ruse.
Jeste li znali…
…da je u hrvatskom sportu blistalo dosta Slovenaca. Među njima su nogometaš zagrebačkog Građanskog, Maks Mihelčič (1903.-1954.), pobjednik velikih biciklističkih utrka August Gustek Prosenik (1916.-1975.) i višestruki prvak Jugoslavije u skakanju u vodu Bogo Grilc (1903.-1980.). Slovenac po ocu je bio i Franjo Bučar, koji se smatra ocem hrvatskoga sporta.
Jeste li znali…
…da su nakon prvoga svjetskog rata samo rijetki pekari pekli kruh u parnoj pekari. Među njima je bio Ignac Poljanšek iz Brežica od kojega je vlasnik zagrebačke restauracije Gradski podrum nekoliko godina naručivao odlično pecivo. Svakoga jutra su dvije velike pletene košare od šiba vlakom putovale u Zagreb. To pecivo su za doručak nudili prvim jutarnjim posjetiteljima restauracije. Suradnja je trajala do velike krize 1929. godine, a prijateljstvo s Brežicama se nastavilo do današnjih dana.
Jeste li znali…
…da je Matica Hrvatska u Zagrebu već 1887. godine tiskala “Rječnik hrvatsko-slovenski” autora Augusta Musića, koji je za prvo izdanje napisao i uvod pod nazivom “Kratek nacrt hrvatske slovnice primerjene s slovensko”. Rječnik je doživio tri reprinta i to 1895., 1919. i 1925. godine.
Jeste li znali…
…da je skladatelj Fran Lhotka (1883.-1962.) glazbu za balet Đavo na selu napisao za slavne slovenske baletane Piu i Pinu Mlakara.
Jeste li znali…
…da je 1890. godine među žiteljima Zagreba bilo 15,20 posto Slovenaca, 100 godina kasnije prilikom popisa stanovništva 1991. godine samo još 0,5 posto.
Jeste li znali…
…da je Ivo Sever (1898.-1931.), dramatičar, publicist i trgovac u Zagrebu (posjedovao je knjižaru i vlastito izdavaštvo) 1930. godine izdavao reviju Samorodnost. Njegova žena Sonja Sever (1900.-1995.) otvorila je 1932. godine prvi dječji vrtić u Zagrebu.
Jeste li znali…
…da je Janez Vajkard Valvasor (1641.-1693.) zbog novčane oskudice nakon izlaska Slave vojvodine Kranjske, 1690. godine prodao zbirku knjiga, rukopisa, slika i grafika (10.533 komada) zagrebačkom biskupu Aleksandru Ignaciju Mikuliću koji je tako postavio temelje za zagrebačku Metropolitansku knjižnicu. Specijalno za nju, uz katedralu je dao postaviti pobočnu zgradu. “Valvasoriana” se danas čuva u trezorima Hrvatskog državnog arhiva i brigu o njoj još uvijek vodi Metropolitana.
Jeste li znali…
…da je između dva svjetska rata na zagrebačkoj Umjetničkoj akademiji studiralo 84 Slovenaca. …da je velikan slovenske arhitekture, Jože Plečnik (1872.-1957.) stvarao i u Hrvatskoj. Na inicijativu Ivana Meštrovića, izradio je nacrte za kriptu crkve Majke Božje Lurdske u Zvonimirovoj ulici u Zagrebu.
Jeste li znali…
…da je hrvatski kazališni umjetnik Branko Gavella (1885.-1962.) u razdoblju od 1930.-1934. godine u Ljubljani postavio čak devet dramskih djela i jednu operu, a u razdoblju od 1947.-1949. godine još šest drama i tri opere. Gavella je u Ljubljani gostovao i kasnije, sve do svoje smrti.