Jeste li znali…

Stanko Vraz…da se Stanko Vraz (1810. – 1851.) 1838. godine preselio u Zagreb, gdje je i preminuo. Vraz je sam za sebe govorio da je “Hrvat-Slovenac”. Vrazova pjesnička inspiracija bila je Samoborka Ljubica Julijana Cantilly, nećakinja od Ljudevita Gaja.

Jeste li znali…

…da je u Glazbenom zavodu u Zagrebu 1933. godine o književnosti u Sjedinjenim američkim državama predavao naš sunarodnjak, pisac Luis Adamič (1898.-1951.)

Jeste li znali…

Prešernov spomenik u LjubljaniFrance Prešeren…da su novac za gradnju spomenika Francu Prešernu u središtu Ljubljane dali i brojni Hrvati, među inima biskup Josip Juraj Strossmayer i Ivan Mažuranić, te Hrvatska čitaonica iz Rijeke. Spomenik od bronce najvećem slovenskom pjesniku građen je od 1900. do 1905. godine.

 

Jeste li znali…

…da su slovenski “flosari” do tridesetih godina 20. stoljeća pomoću splavi po rijeci Savi iz Slovenije u Zagreb prevozili drvo.

Jeste li znali…

…da je u Puli već 1908. godine bila otvorena Slovenska narodna knjižnica.

Jeste li znali…

…da je glazbenik Franjo Vilhar-Kalski (1852.-1928.) u Zagrebu živio od svoje 30. godine. U Hrvatskoj je napisao 225 pjesama za zbor, tri opere i dvije operete.

Jeste li znali…

…da je granica s Hrvatskom najdulja državna granica Slovenije. Prema podacima iz Statističkoga ljetopisa Republike Slovenije 1992. mjeri 546 kilometara, od toga je 306 kilometara suhozemne i 240 kilometara riječne granice. Zanimljivo je da je hrvatski Statistički ljetopis 1992. naveo da je granica duga samo 501 kilometar.

Jeste li znali…

…da je 1953. godine u Hrvatskoj živjelo 43.482 Slovenaca, četiri desetljeća kasnije, 1991. godine ih je bilo 22.376, što je za polovicu manje.

Jeste li znali…

…da je pisac i literarni povjesničar Fran Celestin (1843.-1895.) od 1876. godine živio u Zagrebu. U početku je bio gimnazijski profesor, a od 1878 godine do smrti je predavao slavenske jezike na zagrebačkom Sveučilištu.

Jeste li znali…

…da su od prvih jedanaest profesora na novoustanovljenom Medicinskom fakultetu u Zagrebu (1918.), čak trojica bili Slovenci: dr. Fran Kogoj, dr. Boris Zarnik i dr. Pavel Šavnik.