Zagreb – Izuzetno dobro posjećenim predavanjem dr. Petera Krečiča i izložbom o Plečniku na Brijunima, u Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU, nastavljeni su Plečnikovi dani koji su započeli u lipnju, u organizaciji Slovenskoga doma iz Zagreba i Vijeća slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba te u suradnji sa slovenskim veleposlanstvom u Hrvatskoj.

Predavanje dr. Petera Krečiča, jednog od najvećih poznavatelja stvaralačkog rada Jože Plečnika, bilo je usredotočeno na arhitektov pokušaj »mediteranizacije« Ljubljane. Pomoću skica i nacrta, predavač je detaljno opisao razvoj Ljubljane – od rimske Emone do Plečnikova grada sa arhitektonskim spomenicima, kakav je primjerice Tromostovje. Predstavio je arhitektovo korištenje mediteranskih elemenata i njihov utjecaj na vizuru Ljubljane.

Voditelj Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU, akademik Andrija Mutnjaković ocijenio je predavanje velikim osvježenjem i izrazio nadu da će predavač svoj stručni doprinos nove dimenzije Plečnikovog opusa predstaviti i hrvatskim akademskim krugovima.

Nakon predavanja održano je otvorenje izložbe Plečnik na Brijunima, koju su pripremili  Plečnikova hiša i rukopisni odjel Nacionalne i sveučilišne knjižnice Ljubljana koji je građu dobio dragocjenom donacijom dr. Lojzea Gostiše. Izložba otkriva izvorne nacrte paviljona i fotografije Plečnikovih posjeta Brijunima koje javnost do ove godine nije poznavala. Među tim fotografijama su i posljednji Plečnikovi portreti, snimljeni u jesen 1956. Osobito dragocjeno je i svjedočenje dr. Gostiše o okolnostima koje su utjecale na provedbu ovoga projekta koji ujedno predstavlja simbolički Plečnikov testament.

Plečnik – srednjeeuropski arhitekt

Državna tajnica slovenskog Ministarstva kulture Damjana Pečnik, koja je otvorila izložbu, manifestaciju je popratila riječima da »Plečnik nije samo slovenski umjetnik, već je u jednakoj mjeri i hrvatski, austrijski i češki… jednom riječju srednjeeuropski umjetnik.« Pomoćnik hrvatske ministrice za kulturu Davor Trupković koji je i sam arhitekt, dodao je da je Plečnik svojim djelima utjecao ne samo na srednjeeuropsku arhitekturu, već ju je na određeni način i sam oblikovao. Pritom je izrazio očekivanje da će se dobri slovensko-hrvatski odnosi na području očuvanja materijalne i nematerijalne baštine i dalje produbljivati.

Izložba će se u Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU moći razgledati do 30. studenoga, a nakon toga će nastaviti put po drugim hrvatskim gradovima gdje djeluju slovenska društva. Slovenski tekst koji prati izložbu, u tu smo svrhu preveli na hrvatski jezik. Posjetitelji će moći pogledati i kratki dokumentarni film u kojem dr. Lojze Gostiša evocira sjećanja na suradnju s Plečnikom i njegove za javnost premalo poznate ili zaboravljene radove. Slovenski dom, Zagreb i Vijeće slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba priredili su, kao dodatak izložbi, dodatne panoe – Plečnikovi realizirani i nerealizirani projekti u Hrvatskoj – čiji je odabir napravila Polona Jurinić.

Predsjednik Slovenskoga doma i Vijeća slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba, Darko Šonc, zahvalio je Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU, Plečnikovoj hiši, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici Ljubljana, kao i Slovenskom domu, Vijeću slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba i slovenskom veleposlanstvu na pripremi i realizaciji te jedinstvene manifestacije. (akm, jpt)

Više u Novom odmevu 63.

Sve foto: Antun Bukovec