U središnjici krovnih organizacija slovenske manjine u Italiji – Slovenskom kulturnom savezu i Savezu slovenskih kulturnih društava u Trstu, dobrodošlicu članovima VSNM GZ koje je predvodio predsjednik Darko Šonc, u ime vodstva SKGZ zaželjeli su Marino Marsič i Jure Kufersin.

Članovi Vijeća razgledali su Narodni dom kojeg su talijanski fašisti uništili 13. srpnja 1920. godine i zgrade u kojima su sjedišta nekih slovenskih ustanova.Tršćanski Narodni dom je početkom 20. stoljeća bio kulturno, društveno i gospodarsko središte tršćanskih Slovenaca, kao i pripadnika drugih slavenskih naroda koji žive u Trstu. Predstavljao je priču o uspjehu odnosno uvažavanju Slovenaca u Trstu, koja je počela u 19. a svoj vrhunac dostigla početkom 20. stoljeća pred izbijanje I. svjetskog rata. Postao je pravim simbolom narodnog preporoda. Tog su se događaja ove godine prisjetili kako Slovenci u Italiji, tako i državna vodstva Italije, Slovenije i Hrvatske: Sjećanje na taj događaj posjetom Narodnom domu, 13. srpnja obilježili su predsjednici Giorgio Napolitano, Danilo Türk i Ivo Josipović.

Marino Marsič detaljno je predstavio Savez slovenskih kulturnih društava, koji je utemeljen 1945. godine kao središnja organizacija kulturnih i prosvjetnih društava. Trenutačno broji 82 učlanjena društva i skupina, djeluje u tršćanskoj, goričkoj i videmskoj pokrajini, odnosno na područjima gdje je tijekom povijesti prisutna slovenska narodna zajednica. Savez ima ispostave u Gorici, Trstu, Čedadu i na Slobici.

Domaćini su predstavili organiziranost Slovenaca u Italiji kao i trenutačno teško stanje slovenske manjine koja u Italiji broji 80.000 ljudi. Goruće je pitanje stalnog slovenskog kazališta u Trstu kojem je talijanska vlada jednako kao i drugim slovenskim organizacijama u Italiji smanjila financijsku potporu, te čitav niz drugih problema i otvorenih pitanja.

Slovenski kulturno-gospodarski savez koji povezuje organizacije, ustanove i pojedince na pokrajinskoj razini ustanovljen je 1954. godine u Trstu. U njega su udružene veće ustanove i organizacije Slovenaca u Italiji kao što su: Glasbena matica, Inštitut za slovensko kulturo, Kmečka zveza, Krut, Kulturni dom v Gorici, Kulturno društvo Ivan Trinko, Narodna in študijska knjižnica, tednik Novi Matajur, Primorski dnevnik, Slovenski izobraževalni konzorcij – Slovik, Slovenski raziskovalni inštitut, Slovensko stalno gledališče, Slovensko deželno gospodarsko združenje, Zavod za slovensko izobraževanje, Združenje slovenskih športnih društev v Italiji, Zveza slovenskih izseljencev Furlanije-Julijske krajine, Zveza slovenskih kulturnih društev. Posljednjih 15 godina SKGZ je imao puno problema (Tržaška kreditna banka, Kmečka banka u Gorici i neke druge poteškoće u slovenskoj nacionalnoj zajednici u Italiji).

Između ostalog smo doznali da sve stupnjeve slovenskih škola, od vrtića do mature, na tršćanskom području, goričkoj i videmskoj pokrajini posljednjih nekoliko godina pohađa oko 4000 djece. Pohvale vrijedan je jedini slovenski manjinski časopis Primorski dnevnik koji u Trstu izlazi još od 1945. godine. Unatoč krizama ostao je svijetla točka koja njeguje i čuva slovensku riječ u Italiji.

Darko Šonc je predstavio djelovanje slovenske manjine u Hrvatskoj gdje najveći udio imaju društva, te djelovanje Vijeća koje propisuje hrvatski državni zakon o zaštiti nacionalnih manjina. Istaknuo je da Slovenci u Hrvatskoj nisu autohtona manjina kao što su to Slovenci u Italiji, te da Slovenci u Hrvatskoj, na žalost izumiru.

Zanimljiv susret zaključen je obostranom željom za tjesnijom suradnjom između slovenske zajednice u Italiji i u Hrvatskoj, kao i željom za nužnim oživljavanjem Slovenske manjinske koordinacije – SLOMAKA-a, koji je od izuzetne važnosti za Slovence u pograničnom prostoru.