Predstavljanje Valvasorovog prijevoda Slave vojvodstva Kranjske

Zagreb – U okviru programa Vijeća slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba pod nazivom Ljudi koji nas povezuju – susreti u dijalogu, Zavod Dežela Kranjska u punoj dvorani Slovenskoga doma predstavio je prijevod Valvasorove Slave vojvodstva Kranjske (Die Ehre des Hertzogthums Crain), koja je objavljena 1689. godine u Nürnbergu na njemačkom jeziku kako bi je moglo pročitati što više ljudi. Smatra se najvećim djelom baruna Janeza Vajkarda Valvasora (1641. Ljubljana – 1693. Krško), koje je još i danas jedno od najznačajnijih djela o Sloveniji za koje je Valvasor žrtvovao čak svoj imetak.

Sveta knjiga slovenskoga naroda

Prisutne na predstavljanju pozdravio je zamjenik predsjednika VSNM GZ i Slovenskoga doma Franc Strašek. Suosnivačica Zavoda Dežela Kranjska, Pika Trpin bila je voditeljica koja je između ostalog kazala da je Zavod osnovan 2008. godine na inicijativu urednika Tomaža Čeča za projekt cjelovitog prijevoda Slave vojvodstva Kranjske.

Prevoditelj s njemačkog Primož Debenjak detaljno je opisao sadržaj Valvasorevih knjiga koje nas svojim jedinstvenim povijesnim, zemljopisnim i etnološkim opisima odvode na prekrasno i slikovito putovanje kroz vrijeme i prostor koje obuhvaća sva dotadašnja znanja o našoj zemlji i njenim ljudima. Rekao je da je to sveta knjiga slovenskoga naroda, izuzetno djelo i neprocjenjiv izvor pomoću kojeg su se u svoj svojoj izvornosti očuvali simboli rada i običaja slovenskog naroda u 17. stoljeću. Slava vojvodstva Kranjske se i danas nakon više od tristo godina smatra svetom knjigom slovenskog naroda i značajnim kulturnim naslijeđem iz doba prosvjetiteljstva. Nesumnjivo predstavlja i simbol slovenstva.

Dragocjena Valvasorova djela čuvaju i u Metropolitanskoj knjižnici, Zagreb

Pri prevođenju s njemačkog marljiva obitelj Debenjak: Božidar, Doris i Primož susretala se s mnogobrojnim preprekama jer je osim riječi u slovenski trebalo preliti i misaonost 17. stoljeća, bilo tadašnjeg života i izraze, što nije bilo jednostavno. Ustrajnim radom kojeg je vodilo polihistorsko znanje i ljubav, stvorili su neosporno prevoditeljsko remek-djelo. Pri nastajanju prijevoda sudjelovali su i prevoditelji s latinskog, francuskog, grčkog, hebrejskog i hrvatskoga jezika. Valvasor koji je bio vrlo pedantan i predan u 12. je knjizi pisao o Zagrebu, bitci kod Siska te o nastajanju Karlovca. Zbog svojih istraživanja o Cerkniškom jezeru (zapis u 4. poglavlju Slave) koja su bila jedna od vrhunaca Valvasorovog znanstvenog rada, 1687. godine izabran je za člana engleskoga Kraljevskog društva u Londonu. Stručnjakinja za antikvarnu građu Stanka Golob predstavila je ostala Valvasorova djela i govorila o njegovoj bakrotiskari na Bogenšperku.

Valvasora je bankrot prislio da 1693. godine mnogo svojih vrijednih djela i grafičkih listova proda zagrebačkoj biskupiji koje čuva Metroplitanska knjižnica Zagrebačke biskupije u Hrvatskom državnom arhivu (nekadašnja NSB). Direktor Zavoda Dežela Kranjska, Matjaž Gruden, u nastavku je istaknuo da je Slava vojvodstva Kranjske jedan od najvećih izdavačkih projekata u Sloveniji te govorio o problemima s kojima se još uvijek susreću. Financijski ga je bilo teško realizirati, budući da su ostali bez državne potpore. Za glazbene trenutke pobrinula se Bojana Čibej koja je utjelovila drugu Valavosorovu suprugu Anu Maksimilijanu. Predstavljanju su osim članova Slovenskog doma nazočili i drugi ugledni gosti među kojima su bila dva hrvatska akademika Tonko Maroević i Josip Bratulić te voditelj Metropolitankse knjižnice velečasni gospodin Vladimir Magić. (a.k.m.)

Slava vojvodstva Kranjske u brojevima Ukupno djelo obuhvaća 15 knjiga koje su vezane u 4 dijela koje zajedno obuhvaćaju 3532 stranica velikog formata, 24 priloga i 528 bakroreza. Valvasor je Kranjsku predstavio pomoću povijesti, zemljopisa, topografije, medicine, etnologije, biologije, geologije i drugih znanosti. Slava vojvodstva Kranjske predstavlja prvi sistematični prikaz naše povijesti, teritorija i načina života, koja još i danas na početku 21. stoljeća podnosi većinu mjerila ozbiljnog znanstvenog rada.
Izvor: www.slava-vojvodine-kranjske.si