Kamnik – Slovenski državni praznik, dan Rudolfa Maistera, članovi Vijeća slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba, obilježili su razgledavanjem rodne kuće jednog od najvećih sinova slovenskoga naroda i posjetom Galeriji Miha Maleš. Iako je te subote cijeli dan kišilo, prošetali smo po lijepo uređenoj staroj gradskoj jezgri. U galeriji koja je ime dobila prema još jednom poznatom Kamničaninu, razgledali smo nekoliko Malešovih slika i doznali da je studirao i na zagrebačkoj Likovnoj akademiji. Ljubazan vodič proveo nas je i izložbom Moć gora, na kojoj se svojim radovima predstavlja više od četrdeset slovenskih autora koji su naslikali moćne kamniško-savinjske planine.

Maisterova rodna kuća

Sjećanje na jednog od najvećih sinova slovenskoga naroda, koji je mnogima uzor hrabrosti i domoljublja, evocirali smo u njegovoj rodnoj kući koja je uređena u suvremeni muzej. Izuzetno zanimljivo postavljena izložba govori o životnom i obiteljskom putu jednog od najvažnijih slovenskih ličnosti 20. stoljeća. Svojim hrabrim djelovanjem pri kraju 1. svjetskog rata, nakon raspada Austro-ugarske monarhije, najprije je u Mariboru a potom i na širem području Štajerske uspio ostvariti htijenje slovenskog naroda: postigao je da veliki dio slovenskoga narodnog i govornog područja Štajerske i Koruške bude okupljen unutar slovenske odnosno jugoslavenske uprave. Dvadesettrećega studenoga 1918. godine sa svojom je vojskom razoružao njemačku sigurnosnu stražu i spriječio da to područje priključe njemačkoj Austriji. Zbog toga je 23. studeni u samostalnoj Sloveniji postao državni praznik – dan Rudolfa Maistera. General Rudolf Maister nije bio samo vojnik već i svestrana ličnost: literat, pjesnik, slikar i bibliofil. Volio je umjetnost i lijepo, bio je organizator prve likovne izložbe u Mariboru. Od mladosti do smrti pisao je pjesme a do svojih posljednjih dana objavljivao je u Ljubljanskom zvonu. Bavio se i organizacijom kulturnih događaja i izdavanjem literarnih zbornika. Vrlo rado je slikao. Maister je bio strastveni ljubitelj knjiga. Sakupljao je stare knjige, uredio si je dragocjenu, bogatu knjižnicu. Danas u Sveučilišnoj knjižnici u Mariboru čuvaju oko šesto knjiga koje je sakupio. Iako bi u državotvornom pogledu zasigurno mogao još mnogo toga napraviti, bio je prijevremeno umirovljen – bilo mu je jedva 49 godina. Umro je od posljedica srčane kapi, 26. srpnja 1934. godine u Uncu nedaleko od Rakeka. (akm)